Inicijativa Vladi Crne Gore za hitno obustavljanje istraživanja nafte i gasa iz crnogorskog podmorja i raskidanje potpisanih ugovora za eksploataciju fosilnih goriva u Jadranu

  • Tuesday March 23rd, 2021
373A9B46 3D38 4B41 BEBB 4B5F3F1E45DB

Nevladine organizacije iz Crne Gore i zabrinuti građani pozivaju Vladu Crne Gore da hitno reaguje u smjeru prevencije početka istraživanja nafte u crnogorskom podmorju, najavljenog za 25.03, pokrene proces raskidanja potpisanih koncesionih ugovora i napusti ideju istraživanja i eksploatacije ugljovodonika iz podmorja, koja u kraćem ili dužem roku ugrožava ekosisteme i morski biodiverzitet Jadrana, kao i blagostanje primorskog dijela stanovništva, koje za život zarađuje kroz turizam i ribarstvo.

U drugoj polovini dvadesetog vijeka, tadašnje federalne vlasti bezuspješno su u priobalju Ulcinja i Bara pokušale da potraže naftu. Smatramo da dosadašnji izostanak prisustva ovog vida eksploatacije fosilnih goriva u zemlji Crnu Goru stavlja u dobru poziciju danas – bliže ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije privrede do 2050, koje smo postavili kao potpisnica Pariskog sporazuma, i istinskom orjentisanju u skladu sa Članom 1 Ustava, koji našu zemlju jasno definiše kao Ekološku državu. Smatramo da bi otvaranje vrata za istraživanje nafte u 2021. godini značilo poraz na više nivoa, i dovelo u pitanje Ustavnu opredjeljenost Vlade ka evropskom i ekološkom putu, koju je Predsjednik prof. dr Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu, još kao mandatar obećao u Skupštini Crne Gore 02.12.2020. godine.

            Zato ovim putem:

  1. Pozivamo Vladu Crne Gore, koja je nedavno obilježila 100 dana svog rada, da krene primjerima dobre ekološke prakse iz susjedne Hrvatske i tamošnje novoizabrane vlasti.  Svega mjesec dana nakon preuzimanja mandata, nova Vlada je raskinula 5 ugovora o koncesijama za istraživanje nafte i gasa iz podmorja, time napuštajući tender nad 13 blokova za istraživanje ugljovodonika i kasnije proglašavajući zone zaštite brojnih morskih područja. Fokus je preusmjeren na razvoj turizma, praksu u kojoj ova zemlja i danas istrajava, pa pandemijom pogođenu privredu oporavlja mjerama osnaživanja ugostitelja – odlaganjem plaćanja naknada, oslobođavanjem od plaćanja turističke takse, beskamatnim kreditima, ulaganjem u međunarodni marketing kao i jačanjem Hrvatske kao COVID19 odgovorne turističke destinacije – a ne novim investicijama u fosilna goriva na moru.
  1. Zahtijevamo da se Crna Gora okrene ka čistom energetskom razvoju, cirkularnoj ekonomiji i efikasnom korišćenju prirodnih resursa uz napuštanje zavisnosti od fosilnih goriva, te da se buduće ekonomske politike posvete razvoju zelene ekonomije, privredne proizvodnje i otvaranju zelenih radnih mjesta, usmjeravajući kapitalne investicije ka posvećenoj i pravednoj tranziciji, a sve u skladu sa obavezama iz Pariskog Ugovora i Zelenog Sporazuma za Zapadni Balkan. Ocjenjujemo ostajanje pri putu eksploatacije fosilnih goriva kao kratkovidu odluku, baziranu na zastarjelom modelu. Prema izvještaju organizacija EMBER i Agora Energiewende, po prvi put u istoriji, 2020. godine je u Evropskoj Uniji više energije proizvedeno iz obnovljivih izvora (38%) nego sagorijevanjem fosilnih goriva (37%). U jeku COVID-19 pandemije, obnovljivi izvori energije pokazali su se kao opcija otporna na krizu zbog povoljnijih troškova instalacije, dok je potražnja za fosilnim gorivima zabilježila najveći pad u posljednjih 25 godina prema izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Uprkos ovim činjenicama, stručnjaci upozoravaju da tempo sistemskog prelaska na obnovljive izvore energije mora biti znatno brži. U takvim okolnostima, istrajavanje sa istraživanjem ugljovodonika u crnogorskom podmorju unazađuje put integracije Crne Gore u EU, izvjesno negativno utiče na process ostvarivanje ciljeva vezanih za dekarbonizaciju naše zemlje do 2050, na koje smo se obavezali kao potpisnica Pariskog sporazuma, i smanjuje njen doprinos globalnoj borbi protiv klimatske krize.
  1. Zahtijevamo pravovremeno, transparentno i stvarno sagledavanje činjenica u kontekstu društvenih i ekoloških okolnosti u Crnoj Gori, a onda dijalog o viziji i pravcima razvoja Ekološke države, govoreći o vremenu globalne klimatske krize, stepenu devastacije prirode i bjesomučnoj višedecenijskoj eksploataciji prirodnog kapitala i prostora Crne Gore, koja bi dosegla nove visine eksploatacijom nafte. Ukazujemo na to da potencijalna državna dobit iz koncesije na istraživanja i eksploataciju, za koju neodgovorno nadležne instucije nagađaju da iznosi 30-60 ili 100 miliona eura godišnje, treba da se smjesti u adekvatan kontekst: onaj u kojem je Crna Gora od turizma u 2019. prihodovala 1,1 milijardi eura, što je utemeljen razvojni pravac sa stogodišnjom tradicijom, od koje zavisi bar 20000 porodica u Crnoj Gori.
  1. Zahtijevamo prekid stvaranja koruptivnog ambijenta i neodgovornog poslovanja, i raskid naslijeđenih ugovora sa kompanijama za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika koje bilježe teške slučajeve korupcije i akcidenata u svom portfoliju. Potpisani operateri, kao ugovorna strana, i pored strogih propisa i detaljnih odredbi ugovora, ne reaguju ili kasne sa preventivnim ili reakcijama na štete koje su izazvali. Konkretno, dio konzorcijuma Eni-Novatek u Nigeriji operiše u partnerstvu sa sestrinskom kompanijom Agip, čiji je suvlasnik, i gdje je u periodu od 2006. do marta 2020. godine odgovoran za 5797 ispusta nafte u ukupnoj količini od 172,997 barela (30 barela po ispustu). Samo u periodu pandemije, “ENI” bilježi 11677 barela naftnih ispusta, pri čemu je 14 incidenata posljedica operacija bušenja, a nije sprovedena sanacija za 6592 barela nafte. Procjena je da će se štete od naftnih hazarda koje je ENI proizvela na Delti rijeke Niger čistiti narednih 30 godina, dok se protiv izvršnog direktora iste firme vodi krivični postupak za tešku međunarodnu korupciju u vezi sa milijardu dolara vrijednom odštetom za nastale havarije. 

Želimo da vjerujemo da nova Vlada nema namjeru da ulazi u realizaciju ugovora sa ovako kompromitovanim partnerom.

  1. Ukazujemo na to da ostajanje pri putu realizacije ugovora znači davanje legitimnosti ugovoru, dozvolama i procesima koji su bili tajni, netransparentni i u sukobu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim propisima. Opravdava se činjenica da je more izdjeljeno na 26 blokova, od čega je 13 dato na tender bez učešća javnosti i procjena uticaja, dok je javna rasprava o Nacrtu Izvještaja o SPUŽS u Baru, bila zakazana istog dana kada i javna rasprava za Prostorni plan posebne namjene za obalno područje u Ulcinju, gradu u kojem se planiraju prva bušenja, a u kojem nije bila organizovana nijedna javna rasprava o ovom dokumentu. Ovakvim preklapanjem angažmana je Ulcinjanima onemogućeno reagovanje na oba pitanja od presudnog značaja za lokalnu zajednicu, a istovremeno nije postojala nikakva komunikaciona strategija za uključivanje pogođenih ciljnih grupa. Ugovori su svakako potpisani i proglašeni tajnim, prije nego što su ovi fiktivni procesi procjene uticaja na životnu sredinu bili završeni. Nigdje nije urađena ozbiljna analiza eventualnih dostupnih količina nafte, ostvarenja profita kao i direktne koristi za lokalno i građanstvo u Crnoj Gori, niti su razvijeni scenariji sanacije nafnih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte i akcidentnih situacija.
  1. Tokom prethodno izvedenih seizmičkih istraživanja dokazali smo da nemamo kapaciteta za nadzor i kontrolu operacija istraživanja nafte u odnosu na biodiverzitet, životnu sredinu, turizam i ribarstvo i pokazali zavisnost od siromašnih izvještaja, dostavljanih Agenciji za Ugljovodonike  i Agenciji za zaštitu životne sredine od strane operatera, tako da nemamo podatke šta smo do sada već izgubili od našeg prirodnog i ekonomskog kapitala.
  1. Podsjećamo vas da u ovoj inicijativi nismo sami, da uz nas stoji 13000 građana Crne Gore i regiona koji su 2016. godine podržali peticiju za uspostavljanje moratorijuma za istraživanje nafte i gasa, dok situaciju budno prate i članovi Evropskog parlamenta i Evropske komisije. Davanjem legitimiteta dosadašnjim procesima i potpisanim pravnim aktima vezanim za istraživanje nafte i gasa dajete legitimitet kršenju  Direktive o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih djelatnosti na moru (2013/30/EU), Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) i Direktive o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU).

S obzirom na prirodu situacije, mi, potpisani u nastavku, tražimo da pružite odgovor na našu inicijativu u što kraćem roku.

Spisak NVO organizacija koje su potpisale inicijativu:

  1. NVO Green Home
  2. NVO MSJA – Dr. Martin Scheider-Jacoby Assoc.
  3. Centar za zaštitu i proučavanje ptica
  4. NVO ‘Organizacija KOD’
  5. Koalicija za održivi razvoj KOR
  6. NVO Naša akcija
  7. Centar za ženska prava
  8. NVO MANS
  9. NVO Ne bacajte boce
  10. NVO Green Mind
  11. Globalna mreža albanske žene
  12. NVO MAF-FCU
  13. NVO Monitoring group Ulcinj- MOGUL
  14. Crnogorsko društvo ekologa
  15. Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF)
  16. NVO Sjeverna zemlja
  17. NVO Expeditio
  18. Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu
  19. Udruženje za promociju i zaštitu prava građanina “Pravozastupnik” – Podgorica
  20. Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA)
  21. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Ulcinj
  22. NVO Ksena – Herceg Novi
  23. Inicijativa BOKOBRAN (NVO Servis za BOKOBRAN)
  24. NVO ČISTO MORE
  25. NVO Most Kulture iz Podgorice
  26. NVO JUVENTAS
  27. Društvo za kulturni razvoj “Bauo”, Petrovac na Moru
  28. NVO Novi Horizont
  29. NVU Priča za djecu
  30. NVO Gnijezdo
  31. OCTO diving resort
  32. Udruženje vlasnika objekata na Bojani
  33. ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje – Kotor
  34. NVO Evropski Dom, Tivat
  35. NVO Zero Waste Montenegro
  36. Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida
  37. Građanska inicijativa Za zelenu Zetu
  38. Društvo mladih ekologa Nikšić
  39. Građanska mreža Nesvrstani
  40. NVO Gradionica Bar
  41. Nvo Ždrijelo, Danilovgrad
  42. NVO AVLIJA
  43. Udruženje žena Anima, Ulcinj
  44. NVO Brda
  45. NVO Novi poredak
  46. NVO Maslinarsko društvo “Boka” – Boka Kotorska
  47. Udruženje za promociju ženskog preduzetništva – Lokalni kvalitet
  48. Fondacija “Studenti”- Ulcinj
  49. Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM)
  50. NVO Signum Bar
  51. NVU ŠkArt, Tivat
  52. NVO RDA-UBA
  53. NVO Institut za Tradicionalnu, Energetsku, Duhovnu i Kvantnu medicine “Bijeli Lotos” Budva
  54. NVO “Ul info”
  55. Građanski pokret “Dalje nećeš moći”
  56. NVO Zeleni Korak – Ulcinj
  57. ADRA – Advenstistička agencija za razvoj i pomoć
  58. Crnogorska Fondacija za HIV i virusne hepatitise
  59. NVO Creative City – Ulcinj
  60. Udruženje umjetnika i intelektualaca “Art Club”